Nepalac Ujwal Newar: Noći za nas nisu sigurne. Ako nas vide same, počnu nas napadati i vikati

Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku u potrazi za poslom, no neki se suočavaju s diskriminacijom i ksenofobnim porukama. Od uvreda na ulici do naljepnica "imigranti nisu dobrodošli" – gdje je granica između slobode govora i govora mržnje?

Oglas

Ujwal je prije tri godine iz Nepala došao u Hrvatsku sa željom da pošteno radi. Susreo se sa surovom realnosti.

"Što se tiče noći, ako hodamo sami, nije sigurno za nas jer možemo vidjeti puno ljudi, muških, kako se okupljaju i ako nas vide, počnu se svađati s nama, žele se potući s nama, kažu da se vratimo u svoju zemlju, da nam ovdje nije dopušteno biti", priča nam Ujwal Newar, koji u Hrvatskoj radi kao konobar.

Diskriminacija i u frizerskom salonu

Dodao je da na diskriminaciju nailazi čak i u frizerskom salonu. U jednom su mu odbili pružiti uslugu. Ovakvi scenariji nisu više iznimka za strane radnike, a na vratima dućana posljednjih dana pojavile su se i ksenofobne naljepnice.

"Ovo je definitivno izraz ksenofobije, te naljepnice "Immigrants not welcome" ili imigranti nisu dobrodošli. I ne samo ksenofobije, nego i rastuće fašizacije našeg društva", ističe Ivona Grgurinović iz inicijative Ujedinjeni protiv fašizma.

Poruke su naišle na oštru osudu, a brzo su i uklonjene. Iz Inicijative ističu – problem ksenofobije nije endem u Hrvatskoj. Pučka pravobraniteljica dodaje – takve poruke su kazneno djelo.

"Postoji tu prostor slobode mišljenja I izražavanja, ali sloboda izražavanja je tu ograničena kada govorimo o govoru mržnje i o suzbijanju diskriminacije. Mi imamo iznimno jak pravni okvir, počevši od hrvatskog Ustava, različitih međunarodnih ugovora, prava EU-a i zakona o suzbijanju diskriminacije", naglašava pučka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter.

Pučka pravobraniteljica: Ksenofobne poruke su kazneno djelo

Kao središnje tijelo za suzbijanje diskriminacije zaprimaju dosta prijava, ali najčešće se strani radnici žale na uvjete rada, a ne na socijalni aspekt života u Hrvatskoj.

Odgovornost za materijalizaciju govora mržnje vide u javnom govoru i obrazovanju,

"Tu mora biti poslana jaka poruka kakvo društvo jesmo, kakva država jesmo I kakva država želimo biti, imamo Ustav, imamo zakone i hajdemo ih se držati", poručuje pučka pravobraniteljica.

Više pogledajte u prilogu Maje Štrbac.